Do Općih izbora ostalo je dovoljno vremena da se raspoloženje birača promijeni, kampanja tek treba pokazati svoj puni učinak, a online ankete svakako nisu isto što i ozbiljna istraživanja javnog mnijenja na reprezentativnom uzorku.

Ipak, kada tri potpuno različita pokazatelja u istom trenutku pokažu u približno istom pravcu, onda ih vrijedi analizirati.

Anketa DEPO Portala, u kojoj je učestvovalo 3.678 čitalaca, dala je Denisu Bećiroviću 47,4 posto podrške. Bakir Izetbegović dobio je 20,9, Semir Efendić 20,6, a Fahrudin Radončić 11,1 posto. Razlika između Izetbegovića i Efendića iznosi svega 0,3 procentna poena. Sam DEPO pritom upozorava da njegova publika ima izraženiji građanski i lijevo-liberalni senzibilitet i da anketa nije reprezentativno istraživanje javnog mnijenja.

Klixova anketa daje nešto drugačiji odnos među izazivačima, ali istog pobjednika. U trenutnom presjeku 8.873 popunjena listića Bećirović ima 48,9 posto, Izetbegović 32,2, Efendić 16,9, a Radončić 1,9 posto. I Klix izričito naglašava da glasaju čitaoci koji sami odluče učestvovati i da rezultat nije izborna prognoza.

Treći pokazatelj je potpuno drugačiji. Na Polymarketu se ne odgovara na pitanje za koga biste glasali, nego se novac ulaže na predviđanje ko će pobijediti. Trenutno tržište Bećiroviću daje oko 64 posto šanse za pobjedu, Izetbegoviću 35 posto, dok je Efendić ispod jedan posto, uz više od 50.000 dolara ukupnog volumena tržišta.

Tri različita instrumenta, dakle, ne mjere istu stvar i njihove procente ne treba direktno porediti.

Ali trenutno govore jedno isto ime.

Bećirovićeva najveća prednost možda nije njegova snaga, nego podijeljeni protivnici

Ako se zanemare procenti i pogleda politička struktura utrke, problem za Bakira Izetbegovića postaje prilično jasan.

Na izborima 2022. godine Bećirović je osvojio 330.238 glasova, Izetbegović 214.412, a Mirsad Hadžikadić 30.968. Razlika između Bećirovića i Izetbegovića bila je gotovo 116.000 glasova.

Ovoga puta Izetbegoviću nije dovoljno mobilizirati SDA i vratiti dio birača koji su prije četiri godine ostali kod kuće ili glasali drugačije. Mora tražiti desetine hiljada novih glasova u političkom prostoru u kojem se sada nalazi Semir Efendić.

I upravo je Efendić možda mnogo veći problem za Izetbegovića nego za Bećirovića.

DEPO-ova anketa to pokazuje na gotovo dramatičan način, Izetbegović 20,9, Efendić 20,6 posto. Klix daje Izetbegoviću osjetno veću prednost, 32,2 prema 16,9, ali i takav rezultat pokazuje da Efendić nije statistička fusnota.

Tu dolazimo do paradoksa ovih izbora.

Izetbegovićev najveći protivnik formalno je Bećirović, ali svaki glas koji Efendić uzme iz biračkog bazena SDA, konzervativnijeg, patriotskog i nacionalno senzibilnijeg biračkog tijela, indirektno olakšava posao Bećiroviću.

Bećiroviću za pobjedu ne treba 50 posto glasova.

Treba mu samo jedan glas više od drugoplasiranog.

Ako se prostor nasuprot njemu podijeli između Izetbegovića, Efendića i Radončića, moguće je da će upravo ta podjela biti njegova najveća izborna prednost.

Zato bi bilo pogrešno rezultate ovih anketa čitati samo kao priču o popularnosti Denisa Bećirovića.

Možda još više govore o problemu Bakira Izetbegovića.

Gdje će završiti više od 200.000 glasova koje je imao Komšić?

Postoji, međutim, još jedna velika izborna nepoznanica koju ankete za bošnjačkog člana Predsjedništva ne mogu pokazati.

Željko Komšić.

Na izborima 2022. godine Komšić je osvojio čak 227.540 glasova u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Njegov DF je istovremeno na izborima za državni parlament osvojio 101.715 glasova. To pokazuje koliko je Komšićev lični izborni rezultat prevazilazio tadašnju stranačku bazu DF-a.

Komšića sada nema na listiću. Njegov politički nasljednik u toj utrci je Slaven Kovačević.

Ali teško je očekivati da Kovačević može automatski naslijediti Komšićevih 227 hiljada glasova. Upravo je njegov stvarni domet jedna od najvećih nepoznanica izbora. Polymarket trenutno, primjerice, daje Kovačeviću oko 25 posto šanse za pobjedu u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva, nasuprot 70 posto Darijani Filipović.

Ako Kovačević ne uspije uzeti ni približno Komšićev rezultat, možda čak ni polovinu njegovih glasova, postavlja se pitanje koje bi moglo biti važnije od svih sadašnjih anketa:

Gdje će završiti ostatak tog biračkog tijela?

Jer ti ljudi neće nestati.

Dio će svakako glasati za Kovačevića, dio možda neće izaći na izbore, ali potencijalno desetine hiljada birača morat će birati neku drugu političku opciju.

A tu se otvara prostor prvenstveno za dvije adrese, Denisa Bećirovića i Semira Efendića.

Teško je povjerovati da bi se veliki dio tog lijevo-patriotskog biračkog bazena, koji je godinama glasao za Komšića i DF, sada masovno prelio Bakiru Izetbegoviću i SDA. To ne znači da takvih prelazaka neće biti, nego da politička i ideološka struktura tog biračkog tijela čini druge pravce prirodnijim.

Bećirović može računati na građanski, lijevi i anti-SDA dio tog bazena.

Efendić, s druge strane, može pokušati privući njegov naglašeno patriotski dio, birače kojima državotvorna retorika jeste važna, ali koji ne moraju nužno pripadati klasičnom biračkom tijelu SDA.

I tu se možda krije najveća nepoznanica izbora 2026.

Izetbegović mora sustići Bećirovića dok mu Efendić uzima prostor

Zbog svega toga prerano je proglasiti izbore završenim.

DEPO i Klix nisu reprezentativna istraživanja. Polymarket nije anketa birača. Njegovih 64 prema 35 ne znači da će Bećirović dobiti 64 posto glasova, nego da tržište u ovom trenutku njegovu pobjedu smatra vjerovatnijom.

Ali sva tri pokazatelja trenutno imaju jednu zajedničku stvar.

Denis Bećirović je prvi.

Za Izetbegovića je problem što se izborna matematika u odnosu na 2022. nije nužno popravila. Tada je izgubio sa gotovo 116.000 glasova razlike. Sada mora nadoknaditi taj deficit, ali u utrci ima Semira Efendića koji pokušava zahvatiti upravo dio političkog prostora koji je Izetbegoviću potreban za povratak u Predsjedništvo.

S druge strane, Bećirović ima mogućnost da dio novih glasova traži među biračima koji su 2022. birali Komšića, a sada možda neće prepoznati Kovačevića kao jednako uvjerljiv izbor.

Efendić također čeka dio tog kolača.

Zato se možda ključno pitanje predizborne kampanje neće svesti samo na ono očigledno, može li Izetbegović sustići Bećirovića?

Mnogo zanimljivija bit će dva druga pitanja.

Koliko će Efendić uzeti Izetbegoviću i koliko će Kovačević uspjeti zadržati od ogromnog biračkog bazena koji je prije četiri godine imao Komšić?

Odgovori na njih mogli bi odlučiti ko će 4. oktobra ući u Predsjedništvo BiH.